Posted in

Život bez glutena u BiH – vodič za početnike

Uz nadopunu za tekst:

Na tržištu se pojavila još jedna mješavina za hljeb po znatno povoljnijoj cijeni – No gluten no problem Premium mix, tapioka brašno i rižino brašno.

Za torte i kolače najbolje se pokazalo Mix C brašno.

Za zgusnuti variva i umake koristiti tapioka brašno.

Tjestenina – na tržištu imamo i Senza tjesteninu, odlična je. Kvasac Di – go ili Schar, prašak za pecivo i vanilin šećer, kao i pudinzi – Dolcela; imaju uredno deklarisane proizvode. Čajevi Podravka. Kečap Zvijezda ili Polimark.

Kada ispečete hljeb – možete ga narezati na kriške, a zatim staviti u zamrzivač i vaditi po potrebi. Dovoljno je da kriške hljeba izvadite na sobnu temperaturu nekih pola sata ili u mikrovalnu brzinski ugrijati.

U Sarajevu imate divnu No gluten factory pekaru, kao i restoran Suljović. U Zenici specijaliziranu trgovinu Bezglutenska avantura (Naruči domaće – bez glutena). Također, na području Tuzlanskog kantona djeluje i naše Udruženje oboljelih od celijakije TK, koje ima aktivnu grupu Celijakija potpora – Tuzla i našu zvaničnu stranicu za aktuelne informacije.

Važno: Kada tek započinjete bezglutensku ishranu, ukoliko imate dijagnozu celijakije i bez obzira na pridržavanje ishrane još uvijek imate simptome poput nadutosti, mučnina… vrlo vjerovatno crijevima je potrebno vremena da se oporave nakon posljedica koje je gluten načinio organizmu. Većina osoba koje tek prelaze na bezglutensku ishranu, također moraju neko vrijeme da se pridržavaju i plana ishrane bez laktoze (mlijeko, sir, kajmak, vrhnje za kuhanje…. sve mora biti bez laktoze odnosno lactose free). To je zato što organizam zbog štete načinjene organizmu neko vrijeme ne može pravilno da probavlja mliječne proizvode s laktozom.

Najmanje šest mjeseci, a poželjno i godinu ili više ovisno o tome koliko ste dugo bili izloženi autoimunom oboljenju odnosno problemima s glutenom, treba da se pridržavate plana ishrane i bez laktoze.

Kasnije postepeno uvodite mliječne proizvode koji sadrže najmanje procenta laktoze, poput maslaca, tvrdih sireva, jogurta s probioticima, kefira, a tek potom kajmak, svježi sir i mlijeko na kraju.

U međuvremenu možete konzumirati mlijeko bez laktoze, biljna mlijeka poput sojinog, kokosovog mlijeka i drugih. Također, pojedinim celijakičarima smeta i zob iako je deklarisana bez glutena zbog avenina koji nalikuje molekulu glutena, stoga biste i tu trebali da procesom eliminacije provjerite šta vam sve smeta u ishrani.

Ukoliko ipak i dalje imate probleme s nadutosti i nakon više mjeseci opreza s ishranom, možete probati i da konzumirate više vlakana – voća, povrća, mesa i da umjesto rižinog i kukuruznog brašna, na jelovnik često uvodite bezglutenske žitarice poput kvinoje, amaranta, teffa i smeđe riže, koje će puno bolje da gode vašem probavnom sistemu.

Zasigurno, ima mnogo toga za paziti, ali ne brinite – vremenom to postane vaša rutina na koju ste navikli i koju znate napamet. Zapamtimo da je mnogo toga na svijetu koje mogu da budu i gore od ovog stanja. Promjena ishrane nije onda mnogo teška za prihvatiti kada je uporedimo sa drugim stanjima koji su mogli da nas zahvate. Sjetimo se i prijašnjih vremena. Glavu gore, mi ovo možemo. Danas svakako, Bogu hvala, ima mnogo bezglutenskih alternativa.

Vaše, Udruženje osoba oboljelih od celijakije TK

tekst ispod: BRANKICA RAKOVIĆ
Izvor: lolamagazin.com

Uskoro će šest godina kako sam otkrila da sve ono što me muči ne može biti izlječeno antibioticima, već može samo hranom. Odnosno, prestankom unošenja određenih namirnica. I evo me, kucam ovaj tekst prisjećajući se teških početaka nakon ustanovljene dijagnoze: celijakija.

O tome zašto smatram da je biti gluten free svojevrsna sloboda, čak i ako niste celijakičari možete pročitati ovdje. Za Lolu ću pokušati da savjetima pomognem onima koji se odluče da ostave gluten ili onima koji su se takođe suočili sa istom dijagnozom, a žive u BiH. Lola će pokušati da slične tekstove napiše i za druge države regiona, jer je ponuda GF proizvoda u okruženju na vrlo niskom nivou. Možda je situacija u Hrvatskoj neznantno bolja.

Krenimo redom:

Brašno

Lepeza Schär proizvoda u svijetu je vrlo široka, u BiH i ne baš. Na raspolaganju su vam dvije vrste Schär brašna:

mješavina za hljeb – pakovanje od 1 kg
klasični B mix – pakovanje od 0.5 kg
Ovo je ujedno i najskuplje brašno pa njega, lično, kupujem samo za hljeb, jer mi nijedno drugo zamjensko brašno nije pomoglo. Cijene su kritične, kilogram se kreće od devet do deset konvertibilnih maraka. Ali nema potrebe da njega stalno kupujete. Postoje i zamjenska.

Opskrbite se:

    • heljdinim brašnom
    • kukuruznim brašnom (ne krušicom, već baš brašnom)
    • rižinim brašnom
    • prosom i slično.

Najbolje je da nađete neku vezu na selu i tako imate redovnu dostavu. I zlatno pravilo za brašna: UVIJEK IH KOMBINUJTE. Mene je to spasilo. Ali o tome više neki drugi put.

Tjestenina

Meni, kao ovisniku o tijestu, najveća briga je bila – šta ću za makarone i špagete? Ne samo zato što ih volim, već i zbog brzine i praktičnosti spremanja. Srećom, u BiH možete naći bezglutensku tjesteninu. Nemojte se zalijetati pa uzimati Schärovu tjesteninu, jer je nerealno skupa, a ne dobijete taj željeni ukus. Meni se najbolje pokazala (a i najjeftinija je), Pasta d’oro (zeleno pakovanje). Cijena joj je oko dvije i po konvertibilne marke, a sad je možete naći i u bolje snabdjevenim marketima.

Hljeb

Da, hljeb zaslužuje poseban podnaslov, jer, vjerovali ili ne, šest kriški hljeba upakovanog u najlon košta šest i po konvertibilnih maraka u DM-u. To kupite kad vam se stvarno ne da praviti svoj. Ili se, kao ja, dovedite u stanje da vam hljeb uopšte ne treba. Na raspolaganju su vam slatke kifle (s vrlo neobičnim ukusom), rustiko hljeb i tost hljeb. Sve je jako i nerealno skupo, ali za prženice nije loše ponekad uzeti tost hljeb (osam malih kriškica – oko dvije i po konvertibilne marke). Naravno, ako ga nađete. Često ga ima u DM-u i Konzumovim radnjama.

Slatkiši

Problem sa slatkišima u okruženju je što je malo deklarisanih GF pa morate mnogo vremena potrošiti na čitanje etiketa. To vas svakako čeka u ovom gluten free životu. Slatkiše ne bih ni spominjala, ali moram samo da naglasim bezobrazluk visokih cijena. Recimo, Petit Beurre je skoro osam konvertibilnih maraka, imitacija Jafe skoro šest i tako dalje. Imamo i neku Oreo zamjenu – preko osam maraka. Naravno, proizvodnja Schär. U regionu sam znala naići i na zanimljivije slatkiše, ali mnogo jeftinije. Uglavnom, slatkiši se nalaze na jednoj polici u DM-u i Konzumu, a potražite ih i u bio radnjama. Ili prosto nemojte. Napravite sebi nešto GF. Ima brzih, a jednostavnih recepata.

Kad smo kod kolača

Držite se Dr. Oetkerovih proizvoda. Kvasac (ljubičasti), prašak za pecivo i slčno. Samo to držite u kući i mirna Bosna. Takođe, imaju odličan gustin, takođe GF, jer je od kukuruznog škroba. I savjet plus: Kupite sebi pekač za hljeb. To je investicija koja će se na duge staze itekako isplatiti. Hljeb bude gotov za dva sata, a sigurni ste da je GF. I još imate to zadovoljstvo toplog peciva koje nam najviše fali.

Što se restorana tiče, pazite da ne izađete u suzama. U Banjaluci nema deklarisanih GF jelovnika (čula sam da je Integra dobila tako nešto, ali nisam provjerila). Kod Brke imaju bezglutensku tjesteninu, ali se ona sprema u brašnjavim uslovima pa nije uvijek sigurna. Držite se salata ? Najviše sam voljela Bezglutensku rapsodiju, restoran u Zagrebu, jer su imali autentičnu pizzu, ali i on je zatvoren, nažalost.

Takođe, ako ste iz Banjaluke, poslastičarnica Ciambella ima mogućnost pravljenja bezglutenskih torti, muffina i sl. Probala sam, ništa me nije zaboljelo, naručila nekoliko puta. Cijene su pristupačne i prave šta god poželite. Više info ovdje.

Sladoled

Ledo/Frikom se ogradio stavljajući uvijek istu “mogući tragovi glutena u tragovima” rečenicu, ali ja se vodim onim da nema keksa i pazim na to koji je škrob i nisam imala problema do sada. Čitajte deklaracije, to će vam spasiti život. A evo onih za koje provjereno znam da su GF:

Rumenko
Rumenko Smoothie
Calipso narandža
Calipso crveni grejp
Calipso višnja
Cmok
Šarenko
Kapri
Sneško
Bla bla jagoda
Bla bla čokolada
King Jagoda
King Classic
Šlag
Strauss Čoko lešnik

Da ovaj tekst ne bi imao hiljadu stranica, zaustaviću se ovdje. Nadam se da sam bar malo pomogla, a stojim na raspolaganju za neka detaljnija pojašnjenja. Meni su najviše pomogle grupe na Facebooku, jer sve saznajete na vrijeme, imate sve informacije, super recepte, a i niste sami ?

Tri grupe koje toplo preporučujem i koje meni spašavaju život su:

Proizvodi bez glutena
GluteNO
Recepti bez glutena
Gluten free nije šala

AUTORKA: BRANKICA RAKOVIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *